Dvije, tri o kestenu

Prava sjevernotalijanska polenta prije dolaska kukuruza u Europu radila se od kestenovog brašna.

Taj kesten stalno stvara neke zabune. Uistinu nije logično da se pitomim kestenom naziva onaj koji raste u šumi, a divljim onaj koji se nalazi po gradskim parkovima. To uvijek zbuni školsku djecu. Ali ipak, pitomi se jede, a divlji obožavaju isključivo konji. (Zato su sve austro-ugarske kasarne okružene divljim kestenom – npr. Rudolfova kasarna).

Kesten kao hrana ima visoku energetsku vrijednost. Za razliku od oraha i lješnjaka, kesten se sastoji od 44% škroba, 4% šećera i 2% masti. Jedno stablo može dati i do 200 kg ploda, a živi preko 500 godina.

Sušenjem i mljevenjem dobiva se brašno. Od njega se radio i kruh pun velikih i nepravilnih rupa. Prava sjevernotalijanska polenta prije dolaska kukuruza u Europu radila se od kestenovog brašna. Na Korzici je kesten bio toliko važan u prehrani stanovništva da se taj “drveni kruh” jeo čak i u 20. stoljeću. Za svadbe su se na Korzici radila 22 jela od kestenovog brašna.

kesten

„Jesen se poput starice ušuljala u grad. Kestenjari su izašli na ulice…“ napisao bi štreber u osnovnoj školi i zaslužio peticu.

coolinarika

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s